{"id":1443,"date":"2020-09-12T12:18:55","date_gmt":"2020-09-12T12:18:55","guid":{"rendered":"https:\/\/artandscience.rs\/novi\/kanon-kompleksnosti\/"},"modified":"2023-10-16T13:28:09","modified_gmt":"2023-10-16T13:28:09","slug":"kanon-kompleksnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/1443\/","title":{"rendered":"Kanon kompleksnosti"},"content":{"rendered":"<p>Kristinina namera da demistifikuje ve\u0161ta\u010dku inteligenciju vodi nas korak bli\u017ee mistici ikone. Primenjuju\u0107i statisti\u010dku metodu na brojna i raznovrsna pravila koja je opredeljuju, ona potvr\u0111uje da se ikona niukoliko na njih ne svodi ve\u0107 \u2212 \u0161tavi\u0161e \u2212 ona predstavljaju svojevrsnu ikonografiju podrazumevaju\u0107i stvarala\u010dko tuma\u010denje. Odnos originala i kopije, koji je u pogledu statisti\u010dkog umno\u017eavanja bitno nagla\u0161en, odgovara porastu kauzalne nu\u017enosti \u0161to dovodi do pada kompleksnosti i uru\u0161avanja originalnog stvarala\u0161tva. Nadahnu\u0107e koje predstavlja zajedni\u010dki element nau\u010dnog i umetni\u010dkog stvaranja ujedno ozna\u010dava temelj imaginacije, \u0161to \u010dini autenti\u010dni sadr\u017eaj ovog dela. No dok se ono odnosi na sintezu slike, nau\u010dni pristup isti\u010de komplemenarni aspekt, \u0161to podrazumeva analizu koja izra\u010dunava statisti\u010dku kompleksnost signala.<\/p>\n\n\n\n<p>Ikona samim tim ne dopu\u0161ta da postane umno\u017eak, budu\u0107i izraz originala koji je neponovljiv i svesno prisutan. Na taj na\u010din se rad Kristine Tice nadovezuje na brojna istra\u017eivanja u geometriji ikone, \u010dija su va\u017ena imena Pavle Florenski i Milo\u0161 Radoj\u010di\u0107. Njih dvojica su, uvode\u0107i pojam obrnute perspektive (kontraperspektive), otvorili \u0161iroko polje kosmolo\u0161kih istra\u017eivanja koja su do dvadesetog veka ostajala po strani. Vek koji je otpo\u010deo Ajn\u0161tajnom u nauci i Pikasom u umetnosti omogu\u0107io je obnovu kosmologije na sva zvona, \u0161to upravo predstavlja ikonografski domen. Ikona se prema tome ispostavlja vrhunskim dometom savremenog doba \u010dija su stremljenja upotpunila versku tradiciju. Pitanja koja pokre\u0107e Digitalna molitva se samim tim ne ograni\u010davaju na umetnost ili ra\u010dunarsku tehniku, ve\u0107 zadiru u kosmogoniju rasvetljavaju\u0107i problem originalnosti i njegov zna\u010daj. Ona utiru put daljoj razradi teme koja bi se odnosila izme\u0111u ostalog na ikonopis i teologiju ikone.<\/p>\n\n\n\n<p>Digitalna molitva mo\u017ee biti zna\u010dajna najpre u nacionalnim okvirima, budu\u0107i da pokre\u0107e istra\u017eivanja koja obuhvataju oblasti ve\u0161ta\u010dke inteligencije, ikonografije i kompleksnih sistema. U tom pogledu, ona nagove\u0161tava da \u0107e saradnja umetnosti i nauke nastaviti da postoji otvaraju\u0107i \u0161iroke prostore kreativnosti i imaginacije.<\/p>\n\n\n\n<p>AUTOR: dr Milo\u0161 Milovanovi\u0107, nau\u010dni mentor<br>Matemati\u010dki institut SANU<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text alignwide is-stacked-on-mobile is-vertically-aligned-top autor\" style=\"grid-template-columns:15% auto\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img decoding=\"async\" data-src=\"https:\/\/artandscience.rs\/new\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Naucni-mentor-1024x683.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-214 lazyload\" src=\"data:image\/svg+xml;base64,PHN2ZyB3aWR0aD0iMSIgaGVpZ2h0PSIxIiB4bWxucz0iaHR0cDovL3d3dy53My5vcmcvMjAwMC9zdmciPjwvc3ZnPg==\" style=\"--smush-placeholder-width: 1024px; --smush-placeholder-aspect-ratio: 1024\/683;\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p><strong>Dr Milo\u0161 Milovanovi\u0107<\/strong><br>zaposlen je na Matemati\u010dkom institutu Srpske akademije nauka i umetnosti u zvanju nau\u010dnog saradnika. Oblast njegovog istra\u017eivanja obuhvata matemati\u010dku fiziku, obradu signala, fraktalnu geometriju, filozofiju nauke i umetnosti. Sa Bojanom M. Tomi\u0107em je 2016. godine objavio \u010dlanak u \u010dasopisu Complexity o fraktalnosti i samoorganizaciji na ikonama vizantijskog stila, koji je bio drugi po rangu me\u0111u interdisciplinarnim primenama matematike. Ova tema je dalje razra\u0111ivana brojnim izlaganjima na konferencijama i objavljivanjem u prate\u0107im konferencijskim zbornicima.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<p><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kristinina namera da demistifikuje ve\u0161ta\u010dku inteligenciju vodi nas korak bli\u017ee mistici ikone. Primenjuju\u0107i statisti\u010dku metodu na brojna i raznovrsna pravila koja je opredeljuju, ona potvr\u0111uje da se ikona niukoliko na njih ne svodi ve\u0107 \u2212 \u0161tavi\u0161e \u2212 ona predstavljaju svojevrsnu ikonografiju podrazumevaju\u0107i stvarala\u010dko tuma\u010denje. Odnos originala i kopije, koji je u pogledu statisti\u010dkog umno\u017eavanja bitno [&hellip;]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":1445,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[131,133,143],"class_list":["post-1443","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-as-2020","tag-izlozba","tag-katalog","tag-naucnimentor"],"acf":[],"featured_image_src":"https:\/\/artandscience.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Naucni-mentor-scaled-1.jpg","author_info":{"display_name":"Branislav","author_link":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/author\/branislav\/"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1443"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1443\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1444,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1443\/revisions\/1444"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1445"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}