{"id":1612,"date":"2021-09-14T14:02:28","date_gmt":"2021-09-14T14:02:28","guid":{"rendered":"https:\/\/artandscience.rs\/novi\/coaixistence-zistin-emar\/"},"modified":"2023-10-16T13:27:26","modified_gmt":"2023-10-16T13:27:26","slug":"coaixistence-zistin-emar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/1612\/","title":{"rendered":"Co(AI)xistence | \u017distin Emar"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n\n\n\n<p>Primitivna inteligencija u interakciji sa ljudskim bi\u0107em. Egzistencija pretpostavlja da smo u realnosti i\/ili da smo \u017eivi. Kroz iskustvo, ljudsko bi\u0107e i robot poku\u0161avaju da defini\u0161u nove perspektive o koegzistenciji u svetu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj rad vo\u0111en je kao iskustvo koje stvara umetni\u010dki interfejs izme\u0111u podataka i ljudskog pokreta. Akter je licem u lice u interakciji sa robotom koji je animiran oblikom primitivne inteligencije bazirane na neuronskom sistemu, sistemu ve\u0161ta\u010dkog \u017eivota programiranom u laboratoriji Ikegami na Univerzitetu u Tokiju. Ve\u0161ta\u010dka inteligencija oli\u010dava druga\u010diji na\u010din razumevanja stvari, ne-antropomorfno, su\u0161tinski kroz dono\u0161enje odluka.<\/p>\n\n\n\n<p>Rad se fokusira na nestrukturiranu komunikaciju izme\u0111u dva entiteta koji su u interakciji putem signala; telo i govorni jezik sa svojim druga\u010dijim inteligencijama. Koriste\u0107i sistem dubokog u\u010denja, robot mo\u017ee da u\u010di iz svog iskustva sa Mirai Morijamom, japanskim glumcem i plesa\u010dem. Humanoidnu inkarnaciju ve\u0161ta\u010dke inteligencije kreirala je laboratorija I\u0161iguro sa Univerziteta u Osaki. Njen svedeni izgled omogu\u0107ava emotivnu projekciju i otvara prostor za imaginaciju.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" data-src=\"https:\/\/artandscience.rs\/novi\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/IMG_0890-photo-Mike-Patten-1-scaled.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-590 lazyload\" src=\"data:image\/svg+xml;base64,PHN2ZyB3aWR0aD0iMSIgaGVpZ2h0PSIxIiB4bWxucz0iaHR0cDovL3d3dy53My5vcmcvMjAwMC9zdmciPjwvc3ZnPg==\" \/><\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text alignwide is-stacked-on-mobile is-vertically-aligned-top autor\" style=\"grid-template-columns:15% auto\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img decoding=\"async\" data-src=\"https:\/\/artandscience.rs\/novi\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/JUSTINE-714x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-655 lazyload\" src=\"data:image\/svg+xml;base64,PHN2ZyB3aWR0aD0iMSIgaGVpZ2h0PSIxIiB4bWxucz0iaHR0cDovL3d3dy53My5vcmcvMjAwMC9zdmciPjwvc3ZnPg==\" style=\"--smush-placeholder-width: 714px; --smush-placeholder-aspect-ratio: 714\/1024;\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p>\u017distin Emar je vizuelna umetnica iz Pariza. Njena dela istra\u017euju nove veze koje se uspostavljaju izme\u0111u na\u0161e egzistencije i tehnologija. Kombinovanjem razli\u010ditih slikovnih medija &#8211; od fotografije do videa ili virtuelne realnosti &#8211; situira svoj rad na raskrsnici neuronauka, predmeta, organskog \u017eivota i ve\u0161ta\u010dke inteligencije.<br>Njen rad je u velikoj meri izlagan \u0161irom cele planete, uklju\u010duju\u0107i\u00a0<em>NRW Forum<\/em>u Dizeldorfu, Nacionalni muzej u Singapuru, Bijenale savremene umetnosti i Muzej moderne umetnosti u Moskvi,\u00a0<em>Institute Ita\u00fa Cultural<\/em>u Sao Paulu,\u00a0<em>Cin\u00e9math\u00e8que Qu\u00e9b\u00e9coise<\/em>u Montrealu, muzeje\u00a0<em>Mori Art\u00a0<\/em>i\u00a0<em>MOT<\/em>u Tokiju, Irski muzej moderne umetnosti u Dablinu, Barbikan u Londonu i Svetski muzej u Liverpulu.<\/p>\n<\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Primitivna inteligencija u interakciji sa ljudskim bi\u0107em. Egzistencija pretpostavlja da smo u realnosti i\/ili da smo \u017eivi. Kroz iskustvo, ljudsko bi\u0107e i robot poku\u0161avaju da defini\u0161u nove perspektive o koegzistenciji u svetu.&nbsp; Ovaj rad vo\u0111en je kao iskustvo koje stvara umetni\u010dki interfejs izme\u0111u podataka i ljudskog pokreta. Akter je licem u lice u interakciji sa [&hellip;]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":1571,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[],"class_list":["post-1612","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-as-2021"],"acf":[],"featured_image_src":"https:\/\/artandscience.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/IMG_0890-photo-Mike-scaled-1.jpeg","author_info":{"display_name":"Branislav","author_link":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/author\/branislav\/"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1612","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1612"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1612\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1615,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1612\/revisions\/1615"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1571"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}