{"id":1672,"date":"2022-07-14T12:18:33","date_gmt":"2022-07-14T12:18:33","guid":{"rendered":"https:\/\/artandscience.rs\/novi\/woodiana-today-danube-transformation-agency-for-agency-jovana-pesic-sanja-andjelkovic\/"},"modified":"2023-11-10T19:32:02","modified_gmt":"2023-11-10T19:32:02","slug":"woodiana-today-danube-transformation-agency-for-agency-jovana-pesic-sanja-andjelkovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/1672\/","title":{"rendered":"Woodiana.today | Danube Transformation Agency for Agency, Jovana Pe\u0161i\u0107, Sanja An\u0111elkovi\u0107"},"content":{"rendered":"<p><em>Woodiana.today<\/em>je eksperimentalna onlajn slu\u017eba za predvi\u0111anje, razvijena kako bi spasila budu\u0107nost Dunava putem spekulativne fabulacije. Vodi je Woodiana, slatkovodna \u0161koljka vrste&nbsp;<em>Sinanodonta woodiana<\/em>(<em>I. Lea<\/em>, 1834), uvedena iz Kine, a kojoj danas poma\u017ee internacionalni tim umetnika i nau\u010dnika.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" data-src=\"https:\/\/artandscience.rs\/novi\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Screenshot-2021-09-13-at-09.01.391-1024x586.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-738 lazyload\" src=\"data:image\/svg+xml;base64,PHN2ZyB3aWR0aD0iMSIgaGVpZ2h0PSIxIiB4bWxucz0iaHR0cDovL3d3dy53My5vcmcvMjAwMC9zdmciPjwvc3ZnPg==\" style=\"--smush-placeholder-width: 1024px; --smush-placeholder-aspect-ratio: 1024\/586;\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><em>Woodiana.today<\/em>izve\u0161tava o trenutnom i predstoje\u0107em statusu Antropocena i skicira vi\u0161e spekulativnih budu\u0107nosti dunavskog regiona.&nbsp;<em>Woodiana.today<\/em>raspola\u017ee sa pregr\u0161t nau\u010dnih podataka o vodi, ali ih interpretira kroz dijalog sa ostalim posrednicima: ekonomijom, politikom, umetno\u0161\u0107u, teorijom, AI tehnologijom, istorijom, spekulativnom fikcijom i ulogom koju je Dunav igrao u razli\u010ditim kulturama kao totemski, spirtualni, vojni i ekolo\u0161ki standard. Ali da bismo zaista razumeli kako&nbsp;<em>Woodiana.today<\/em> pravi prognoze, moramo da u\u0111emo u njen svet, moramo da uronimo u reku, tra\u017eimo njene putanje i konsultujemo slatkovodne biologe, ekologe i nau\u010dnike koji se bave podacima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" data-src=\"https:\/\/artandscience.rs\/novi\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Screenshot-2021-09-13-at-09.03.221-1024x580.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-739 lazyload\" src=\"data:image\/svg+xml;base64,PHN2ZyB3aWR0aD0iMSIgaGVpZ2h0PSIxIiB4bWxucz0iaHR0cDovL3d3dy53My5vcmcvMjAwMC9zdmciPjwvc3ZnPg==\" style=\"--smush-placeholder-width: 1024px; --smush-placeholder-aspect-ratio: 1024\/580;\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><em>The Danube Transformation Agency for Agency (DTAFA)<\/em>je fiktivna, ekolo\u0161ka dru\u0161tveno-umetni\u010dka organizacija, koja nudi usluge i posredni\u0161tvo izme\u0111u vrsta ili, preciznije, nove puteve za nove imaginarijume dunavskog ekosistema. Kombinuje vizuelnu umetnost, dizajn, nauku i zalaganje za budu\u0107nost Dunava. \u010cine je Aleksandra Fruhstorfer (AU) (http:\/\/www.alexandrafruhstorfer.com\/), Lena Violeta Leitner (AU) (https:\/\/lenaviolettaleitner.com), Ege Kekel (AU\/TR) (https:\/\/egekokel.com\/), Solmaz Farhang (UK\/IR\/AU) (http:\/\/solmazfarhang.com\/) i Andrea Pala\u0161ti (RS) (https:\/\/andreapalasti.com\/). Finansirana je kroz program&nbsp;<em>Angewandte Programm f\u00fcr inter- und transdisziplin\u00e4re Projekte in Kunst und Forschung (INTRA)<\/em>Vienna, Austria.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" data-src=\"https:\/\/artandscience.rs\/novi\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Screenshot-2021-09-13-at-08.59.131-1024x582.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-737 lazyload\" src=\"data:image\/svg+xml;base64,PHN2ZyB3aWR0aD0iMSIgaGVpZ2h0PSIxIiB4bWxucz0iaHR0cDovL3d3dy53My5vcmcvMjAwMC9zdmciPjwvc3ZnPg==\" style=\"--smush-placeholder-width: 1024px; --smush-placeholder-aspect-ratio: 1024\/582;\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Vo\u0111a projekta i specijalni savetnik: Bernd Kraftner (AU).<\/p>\n\n\n\n<p>Jovana Pe\u0161i\u0107, master hemi\u010dar, je istra\u017eiva\u010dica na Katedri za hemiju, biohemiju i za\u0161titu \u017eivotne sredine, Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta, Univerziteta u Novom Sadu, Srbija. Njeno istra\u017eivanje je usmereno na pronala\u017eenje tehnika remedijacije \u017eivotne sredine i bazira se na savremenim tehnikama ekstrakcije te\u0161kih metala iz vode primenom jonskih te\u010dnosti. \u010clanica je ekolo\u0161kog udru\u017eenja Zeleni Sad i Srpskog hemijskog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Sanja An\u0111elkovi\u0107 je audio-vizuelna umetnica iz Novog Sada. Bavi se tekstualnim istra\u017eivanjima u domenu dokumentarnih praksi gde razmatra njenu poziciju unutar sistema rodnih, politi\u010dkih, dru\u0161tvenih uloga ili traumati\u010dnih trenutaka li\u010dne biografije. U takvom okviru istra\u017euje i kako se ideja Doma menjala unutar istorijskog, geografskog, dru\u0161tvenog, ali i ekolo\u0161kog konteksta.<\/p>\n\n\n\n<p>Saradnici na projektu:<\/p>\n\n\n\n<p>dr Maja Rakovi\u0107 i dr Stoimir Kolarevi\u0107, Institut za biolo\u0161ka istra\u017eivanja \u201cSini\u0161a Stankovi\u0107\u201d, Odeljenje za hidroekologiju i za\u0161titu voda, Univerzitet u Beogradu, Institut od nacionalnog zna\u010daja za Republiku Srbiju<\/p>\n\n\n\n<p>Elen Maslija-Gilkarov i Adam Kova\u010d, ICPDR, Be\u010d, Austrija<\/p>\n\n\n\n<p>dr Sanja Bijelovi\u0107, Institut za javno zdravlje Vojvodine, Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija<\/p>\n\n\n\n<p>Gradska uprava za za\u0161titu \u017eivotne sredine, Novi Sad, Srbija<\/p>\n\n\n\n<p>Aljo\u0161a Tanaskovi\u0107, Gradski zavod za javno zdravlje, Beograd<\/p>\n\n\n\n<p>Luka Vuji\u010di\u0107, analiti\u010dar podataka<\/p>\n\n\n\n<p>Luka Lopi\u010di\u0107 i Vanja Novakovi\u0107, razvoj aplikacije i veb dizajn<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" data-src=\"https:\/\/artandscience.rs\/novi\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Screenshot-2021-09-13-at-08.57.501-1024x515.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-736 lazyload\" src=\"data:image\/svg+xml;base64,PHN2ZyB3aWR0aD0iMSIgaGVpZ2h0PSIxIiB4bWxucz0iaHR0cDovL3d3dy53My5vcmcvMjAwMC9zdmciPjwvc3ZnPg==\" style=\"--smush-placeholder-width: 1024px; --smush-placeholder-aspect-ratio: 1024\/515;\" \/><\/figure>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Woodiana.todayje eksperimentalna onlajn slu\u017eba za predvi\u0111anje, razvijena kako bi spasila budu\u0107nost Dunava putem spekulativne fabulacije. Vodi je Woodiana, slatkovodna \u0161koljka vrste&nbsp;Sinanodonta woodiana(I. Lea, 1834), uvedena iz Kine, a kojoj danas poma\u017ee internacionalni tim umetnika i nau\u010dnika. Woodiana.todayizve\u0161tava o trenutnom i predstoje\u0107em statusu Antropocena i skicira vi\u0161e spekulativnih budu\u0107nosti dunavskog regiona.&nbsp;Woodiana.todayraspola\u017ee sa pregr\u0161t nau\u010dnih podataka o [&hellip;]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":1678,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[23,8],"tags":[153],"class_list":["post-1672","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-as-2022","category-radovi","tag-ekologija"],"acf":[],"featured_image_src":"https:\/\/artandscience.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/woodiana-21-scaled-1.jpg","author_info":{"display_name":"Branislav","author_link":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/author\/branislav\/"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1672","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1672"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1672\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1677,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1672\/revisions\/1677"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1678"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1672"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1672"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1672"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}