{"id":2754,"date":"2024-02-15T11:36:45","date_gmt":"2024-02-15T11:36:45","guid":{"rendered":"https:\/\/artandscience.rs\/?p=2754"},"modified":"2024-03-19T13:54:11","modified_gmt":"2024-03-19T13:54:11","slug":"koristim-humor-ili-spekulacije-kako-bih-dalje-pomerao-granice-emanuel-golob","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/2754\/","title":{"rendered":"\u00a0\u201eKoristim humor ili spekulacije kako bih dalje pomerao granice\u201c, Emanuel Golob"},"content":{"rendered":"<p><strong>Gost i u\u010desnik <em>art&amp;science 2023.<\/em> bio je i Emanuel Golob, umetnik \u010diji su se radovi prethodno mogli videti u Arts and Industries zgradi Smitsonijan instituta u Va\u0161ingtonu, Nau\u010dnoj galeriji u Melburnu ili Muzeju nauke i umetnosti u Singapuru<\/strong>. <strong>Ovaj susret ujedno je bio prilika i za mali intervju&#8230;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Recite nam ne\u0161to o svom radu Dis<em>arming <\/em>(<em>Razoru\u017eavanje<\/em>), koji su posetioci mogli da vide na ovogodi\u0161njoj izlo\u017ebenoj postavci \u201eMogu\u0107nosti predela\u201c.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Razoru\u017eavanje<\/em> je performativno istra\u017eivanje odnosa izme\u0111u odvojene robotske ruke, ve\u0161ta\u010dkog okru\u017eenja i ljudskih posmatra\u010da. Ovde je predstavljeno kao projekcija i u velikoj meri oslikava jedan od narativa koje pru\u017ea robotska industrija \u2013 da roboti, zajedno sa ma\u0161inskim u\u010denjem, postaju sve autonomniji. Ako se osvrnemo na istoriju, autonomija ili sposobnost da se pomeramo, samostalno kre\u0107emo, kora\u010damo unapred, definisala je \u0161ta to zna\u010di \u201ebiti \u017eiv\u201c. I iako danas defini\u0161emo \u017eivot sasvim druga\u010dije, jo\u0161 imamo tendenciju da projektujemo ili antropomorfizujemo pokretne tehni\u010dke entitete. Dakle, rad se u velikoj meri poigrava sa ovom dvosmisleno\u0161\u0107u fizi\u010dkog posedovanja robotske ruke, ali se istovremeno igra i sa emocionalnom privr\u017eeno\u0161\u0107u posmatra\u010da. Mo\u017eda na ovaj na\u010din izaziva izvesnu empatiju, ali u isto vreme, na drugoj sceni, prikazuje elektri\u010dne kablove, kao da taj robot mo\u017eda ne postoji izolovano, jer je nama ljudima potreban kiseonik, kao i prirodno okru\u017eenje da bismo se odr\u017eavali i \u017eiveli.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Va\u0161 rad se oslanja na istra\u017eivanje digitalnog sveta i novih tehnologija. Kako vidite sinergiju tehnologije i ljudi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Generalno, moj interes je da bolje sagledam odnose izme\u0111u ljudi, robota i ve\u0161ta\u010dke inteligencije, ali i da posmatram kako se i na\u0161a percepcija, kako se procesi u na\u0161em mozgu menjaju uporedo sa digitalizacijom. Dakle, mo\u017eda bi na\u010din na koji vidimo na\u0161e okru\u017eenje danas mogao biti veoma druga\u010diji nego za 50 godina, i u tom okviru moj pro\u0161li rad je bio u\u010dvr\u0161\u0107ivanje i nadogradnja nekoliko narativa koji dolaze sa robotskom tehnologijom. Jedan od njih je, na primer, da \u0107e nam roboti pomo\u0107i da automatizujemo industriju i otvorimo tu mogu\u0107nost da imamo vi\u0161e slobodnog vremena i vi\u0161e vremena da ni\u0161ta ne radimo, ali u isto vreme dolaze i sa tim strahom da mo\u017eda ne\u0107emo imati \u0161ta da radimo. Mislim da se u svom radu trudim da takve narative u\u010dinim vidljivim, a zatim da prona\u0111em zanimljiv pristup, da ih preispitam ili izgradim kontranarative. Za mene je veoma va\u017eno da se te situacije mogu telesno do\u017eiveti, da u jednom trenutku shvatite da ste deo interaktivnog sistema.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sara\u0111ujete i sa nau\u010dnicima, neuronau\u010dnicima, psiholozima, psihijatrima&#8230; Promovi\u0161u\u0107i nauku, poku\u0161avate da joj pristupite kroz razli\u010dite perspektive, a umetnost je jedna od njih.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na\u010din na koji ja vidim umetnost i nauku je da, kao nau\u010dnik, imate ovu oblast zajedni\u010dkog znanja i da vam je dozvoljeno da napravite jedan korak van, a umetniku je dozvoljeno da napravi deset koraka, ali nikada ne\u0107e znati da li je njegovih deset koraka napred ili nazad ili u stranu. Me\u0111utim, za mene je va\u017eno da sara\u0111ujem sa nau\u010dnicima kako bih imao nau\u010dnu osnovu iz koje dalje mogu da radim i odatle da ekstrapoliram ili koristim humor ili spekulacije kako bih dalje pomerao granice. Mislim da je veoma va\u017eno da u na\u0161em dru\u0161tvu postoje umetni\u010dki istra\u017eiva\u010di, to je neka vrsta kolektivne odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"768\" src=\"https:\/\/artandscience.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/golob-1.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2757\" style=\"width:840px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/artandscience.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/golob-1.jpeg 1024w, https:\/\/artandscience.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/golob-1-300x225.jpeg 300w, https:\/\/artandscience.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/golob-1-768x576.jpeg 768w, https:\/\/artandscience.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/golob-1-16x12.jpeg 16w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>\u0160ta je na vas ostavilo najja\u010di utisak sa na\u0161e ovogodi\u0161nje postavke \u201eMogu\u0107nosti predela\u201c?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Bio sam veoma impresioniran lokalnom zajednicom, koliko su razli\u010dite discipline dobro povezane, i koliko toga ovde ima. Ovo je vrlo plodna scena i veoma sam sre\u0107an \u0161to sam imao priliku da do\u0111em i budem njen deo.<\/p>\n\n\n\n<p>Razgovor vodila Ljiljana Ili\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gost i u\u010desnik art&amp;science 2023. bio je i Emanuel Golob, umetnik \u010diji su se radovi prethodno mogli videti u Arts and Industries zgradi Smitsonijan instituta u Va\u0161ingtonu, Nau\u010dnoj galeriji u Melburnu ili Muzeju nauke i umetnosti u Singapuru. Ovaj susret ujedno je bio prilika i za mali intervju&#8230; Recite nam ne\u0161to o svom radu Disarming [&hellip;]<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":2353,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6,22,15,323,21],"tags":[],"class_list":["post-2754","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-razgovori","category-as-2023","category-ai","category-eu-dd","category-robotika"],"acf":[],"featured_image_src":"https:\/\/artandscience.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Emanuel-Gollob-disarming.jpg","author_info":{"display_name":"Ivana Smolovic","author_link":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/author\/ismolovic\/"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2754","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2754"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2754\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2763,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2754\/revisions\/2763"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2353"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2754"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2754"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2754"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}