{"id":4375,"date":"2025-04-09T13:33:42","date_gmt":"2025-04-09T13:33:42","guid":{"rendered":"https:\/\/artandscience.rs\/?p=4375"},"modified":"2025-06-05T09:09:24","modified_gmt":"2025-06-05T09:09:24","slug":"kad-hartera-progovori-o-svojoj-istoriji-digitalnim-jezikom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/4375\/","title":{"rendered":"Kad Hartera progovori o svojoj istoriji \u2013 digitalnim jezikom"},"content":{"rendered":"

\u201eNa\u0161a metoda \u2013 kombinacija digitalne arhivistike, QR kodova i multimedijalnih sadr\u017eaja \u2013 mo\u017ee poslu\u017eiti kao model za o\u010duvanje drugih industrijskih lokaliteta. Svaka lokacija ovog tipa ima neku svoju pri\u010du i zahtijeva specifi\u010dan pristup, ali temeljni princip ostaje isti: industrijska pro\u0161lost mo\u017ee se reinterpretirati kroz suvremene tehnologije kako bi bila dostupna novim generacijama\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Razgovarao: \u0110or\u0111e Petrovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

Duboko urezana u industrijsku i urbanu pro\u0161lost Rijeke, Hartera je mesto gde se istorija ne zaboravlja lako \u2013 \u010dak ni kada je obrasla u korov i ti\u0161inu. Sme\u0161tena tik uz obalu Rje\u010dine, nekada\u0161nja Tvornica papira, osnovana jo\u0161 1821. godine, bila je pionir tehnolo\u0161kog razvoja u regionu \u2013 poznata, izme\u0111u ostalog, po tome \u0161to je u njoj proradila prva parna ma\u0161ina na Balkanu. Gotovo dva veka proizvodila je papir izuzetnog kvaliteta, koji je pronalazio put do kupaca \u0161irom sveta. Danas, gotovo dvadeset godina nakon zatvaranja, sudbina ovog prostora i dalje ostaje neizvesna.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi istra\u017eio inovativne i interdisciplinarne pristupe u promociji o\u010duvanja i za\u0161tite nepokretne kulturne ba\u0161tine, me\u0111unarodni projekat FASIH (Future Art Science Industrial Heritage<\/em>), kojim koordinira Centar za promociju nauke, raspisao je javni poziv za umetnike i istra\u017eiva\u010de. Jedan od dobitnika ovog poziva je projekat Digitalna Hartera<\/em> \u2013 u produkciji Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci i rije\u010dke Akademije primjenjenih umjetnosti \u2013 koji uz pomo\u0107 savremene tehnologije i multimedijalnog pripovedanja istra\u017euje industrijsko nasle\u0111e i o\u017eivljava istoriju nekada\u0161nje Tvornice papira Rijeka. Ovaj rad posetioci \u0107e mo\u0107i da vide na izlo\u017ebi FASIH projekata, koja \u0107e 10. juna biti otvorena u Vije\u0107nici Akademije primjenjenih umjetnosti u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Autorski tim Kolektiv HART ART, koji potpisuje projekat Digitalna Hartera<\/em>, \u010dine Marija Konfi\u0107, umetnica koja kroz slikarske, grafi\u010dke i digitalne medije istra\u017euje estetiku i idealizaciju stvarnosti, oslanjaju\u0107i se na filozofske i sociolo\u0161ke teme; Enia Kozari\u0107, umetnica \u010diji radovi u oblasti slikarstva, grafike, fotografije i animacije prizivaju ose\u0107aj magi\u010dnog i misti\u010dnog, ostavljaju\u0107i prostor za li\u010dnu interpretaciju; i Ana Marija Lon\u010dar, vizuelna umetnica u \u010dijem radu se ukr\u0161taju ilustracija, strip i digitalna umetnost, s bogatim iskustvom u industriji video-igara. Aktivna je u\u010desnica kulturne scene i organizatorka umetni\u010dkih doga\u0111anja.<\/p>\n\n\n\n

Sa \u010dlanicama Kolektiva HART ART razgovarali smo o projektu Digitalna Hartera<\/em>, novomedijskom pristupu o\u017eivljavanja industrijskog nasle\u0111a, kao i o slo\u017eenom procesu istra\u017eivanja i kreativne obrade memorije jednog prostora.<\/p>\n\n\n\n

Kako je nastala ideja za umetni\u010dki projekat Digitalna Hartera<\/em>?<\/strong>
Ideja se rodila u sklopu natje\u010daja za FASIH, u kojem se fokus stavlja na digitalnu revitalizaciju industrijske ba\u0161tine. S obzirom na to da je Hartera jedan od najva\u017enijih industrijskih lokaliteta u Rijeci, bilo je logi\u010dno obuhvatiti je unutar ovog projekta. No, osim formalnog okvira natje\u010daja, ono \u0161to nas je dodatno inspiriralo jest slojevitost pri\u010de Hartere \u2013 od razdoblja njene izgradnje i prosperiteta, do njezina ga\u0161enja i dana\u0161nje napu\u0161tenosti. U njoj se prelamaju razli\u010diti historijski periodi, radni\u010dke pri\u010de, ekonomske promjene i kulturni fenomeni. Taj spoj fizi\u010dkog prostora i kolektivnog sje\u0107anja potaknuo nas je da istra\u017eimo kako suvremena tehnologija mo\u017ee doprinijeti o\u010duvanju ovakvih mjesta i u\u010diniti ih ponovno dostupnima javnosti.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na koji na\u010din koristite QR tehnologiju u svom radu i kako ona doprinosi interaktivnosti i pristupa\u010dnosti istorijskih podataka?<\/strong>
QR kodovi postaju most izme\u0111u pro\u0161losti i sada\u0161njosti, povezuju\u0107i digitalni svijet s fizi\u010dkim prostorom Hartere. Na odre\u0111enim klju\u010dnim lokacijama u Harteri bi\u0107e postavljeni stikeri s QR kodovima koji \u0107e omogu\u0107iti posjetiteljima da putem svojih mobilnih ure\u0111aja pristupe arhivskim materijalima, zvu\u010dnim zapisima svjedo\u010danstava biv\u0161ih radnika i vizualnim rekonstrukcijama nekada\u0161njeg izgleda tvornice. Na taj na\u010din, industrijska ba\u0161tina ne ostaje samo pasivni ostatak pro\u0161lih vremena, ve\u0107 postaje interaktivna, \u017eiva arhiva dostupna svima. Ova metoda omogu\u0107uje brzo, lako i intuitivno povezivanje publike s povijesnim sadr\u017eajem, bez potrebe za dodatnom infrastrukturom.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kako ste dolazile do arhivskih materijala, kontakata biv\u0161ih radnika i drugih izvora informacija?<\/strong>
Istra\u017eiva\u010dki proces zapo\u010deo je kroz osobne kontakte, preporuke i usmeno preno\u0161enje informacija. U razgovoru s lokalnim zajednicama, biv\u0161im radnicima i stru\u010dnjacima, do\u0161li smo do vrijednih materijala, osobnih pri\u010da i dokumenata koji su nam pomogli da slo\u017eimo \u0161iru sliku o Harteri. Osim toga, obilazak same lokacije omogu\u0107io nam je da dokumentiramo njeno trenutno stanje, zabilje\u017eimo atmosferu prostora i mapiramo klju\u010dne to\u010dke na kojima \u0107emo postaviti QR kodove. Tako\u0111er, koristili smo arhivske izvore, stare fotografije i video-zapise kako bismo rekonstruirali povijesni izgled i funkciju tvornice.<\/p>\n\n\n\n

Kombinovale ste razli\u010dite umetni\u010dke metode (animacija, audio-zapisi, video) kako biste o\u017eiveli pro\u0161lost Hartere. \u0160ta ste time hteli da postignete?<\/strong>
Poku\u0161ale smo vizualizirati Harteru kroz spoj dokumentarnih i umjetni\u010dkih pristupa. Kori\u0161\u0107enjem fotografije nastojimo o\u017eivjeti njenu pro\u0161lost i prikazati njene transformacije kroz vrijeme, dok audio-zapisi radnika donose autenti\u010dne pri\u010de iz prve ruke. Video-materijali kombiniraju arhivske snimke i nove snimke dana\u0161njeg stanja prostora, stvaraju\u0107i kontrast izme\u0111u nekada\u0161njeg industrijskog giganta i sada\u0161nje ru\u0161evine. Taj kontrast nije nu\u017eno pesimisti\u010dan \u2013 kroz umjetni\u010dke interpretacije poku\u0161avamo istra\u017eiti potencijale ovakvih prostora i njihov simboli\u010dki zna\u010daj.<\/p>\n\n\n\n

Hartera je imala klju\u010dnu ulogu u privrednom i dru\u0161tvenom razvoju Rijeke. Kako biste opisali njen zna\u010daj za lokalnu zajednicu?<\/strong>
Utjecaj Hartere na Rijeku gotovo je nemjerljiv. Tvornica nije bila samo gospodarski pokreta\u010d, ve\u0107 i dru\u0161tveno-kulturni fenomen. Generacije radnika provele su \u017eivote unutar njezinih zidova, a mnoge obitelji u Rijeci imale su nekoga tko je radio upravo u Harteri. Osim toga, prostor tvornice kasnije je postao sredi\u0161te alternativne kulturne scene, ponajvi\u0161e kroz festivale, \u010dime je dodatno oblikovao urbanu i glazbenu scenu grada.<\/p>\n\n\n\n

Kako vidite Harteru danas \u2013 kao simbol industrijske pro\u0161losti, prostor kreativnih mogu\u0107nosti ili ne\u0161to tre\u0107e?<\/strong>
Hartera je vi\u0161edimenzionalan prostor \u2013 ona je istovremeno simbol industrijske pro\u0161losti, ali i prostor s ogromnim kreativnim potencijalom. Njena sada\u0161nja zapu\u0161tenost ne zna\u010di nu\u017eno kraj, ve\u0107 mo\u017ee biti poziv na reinterpretaciju. Ona mo\u017ee biti i prostor sje\u0107anja, i mjesto inovacije, i umjetni\u010dki poligon. Na\u0161a interpretacija naginje upravo toj ideji \u2013 Hartera kao dinami\u010dan prostor koji ne prestaje pri\u010dati svoju pri\u010du, ve\u0107 se samo mijenjaju na\u010dini na koje je slu\u0161amo.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Koliko je digitalizacija i upotreba novih medija va\u017ena za o\u010duvanje industrijskog nasle\u0111a u savremenom dru\u0161tvu?<\/strong>
Digitalizacija je nu\u017ean alat u o\u010duvanju industrijske ba\u0161tine, jer omogu\u0107uje da informacije ostanu dostupne unato\u010d fizi\u010dkoj propasti prostora. Na\u0161a metoda \u2013 kombinacija digitalne arhivistike, QR kodova i multimedijalnih sadr\u017eaja \u2013 mo\u017ee poslu\u017eiti kao model za o\u010duvanje drugih industrijskih lokaliteta. Svaka lokacija ovog tipa ima neku svoju pri\u010du i zahtijeva specifi\u010dan pristup, ali temeljni princip ostaje isti: industrijska pro\u0161lost mo\u017ee se reinterpretirati kroz suvremene tehnologije kako bi bila dostupna novim generacijama.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Ovaj rad\u00a0jedan je od devet odabranih radova na regionalnom\u00a0art+science<\/em>\u00a0konkursu u okviru me\u0111unarodnog\u00a0FASIH\u00a0projekta<\/strong>\u00a0(Future Art Science Industrial Heritage<\/em>), posve\u0107enog revitalizaciji i o\u010duvanju industrijskog nasle\u0111a.\u00a0FASIH<\/em>\u00a0izlo\u017eba<\/em><\/strong>\u00a0bi\u0107e otvorena za publiku na tri lokacije \u2013 22. maja u Beogradu (Muzej nauke i tehnike) i Trbovlju (Delavski dom), i 10. juna u Rijeci (Vje\u0107nica\u00a0Akademije primijenjenih umjetnosti).<\/p>\n\n\n\n

<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eNa\u0161a metoda \u2013 kombinacija digitalne arhivistike, QR kodova i multimedijalnih sadr\u017eaja \u2013 mo\u017ee poslu\u017eiti kao model za o\u010duvanje drugih industrijskih lokaliteta. Svaka lokacija ovog tipa ima neku svoju pri\u010du i zahtijeva specifi\u010dan pristup, ali temeljni princip ostaje isti: industrijska pro\u0161lost mo\u017ee se reinterpretirati kroz suvremene tehnologije kako bi bila dostupna novim generacijama\u201c Razgovarao: \u0110or\u0111e Petrovi\u0107 […]<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":4376,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[112,177,6],"tags":[],"class_list":["post-4375","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fasih","category-pozivi-mogucnosti","category-razgovori"],"acf":[],"featured_image_src":"https:\/\/artandscience.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/HARTART1.jpg","author_info":{"display_name":"Ivana Smolovic","author_link":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/author\/ismolovic\/"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4375","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4375"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4375\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4672,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4375\/revisions\/4672"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4376"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4375"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4375"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4375"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}