{"id":4915,"date":"2025-09-29T09:42:42","date_gmt":"2025-09-29T09:42:42","guid":{"rendered":"https:\/\/artandscience.rs\/?p=4915"},"modified":"2025-09-29T18:28:50","modified_gmt":"2025-09-29T18:28:50","slug":"transient-maglena-komora-vol-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/4915\/","title":{"rendered":"Transient \u2013 Maglena komora, vol. 1"},"content":{"rendered":"<p><em>Autori: Juri Tanaka (JP), Akitaka Ariga (JP), Kris Brukmajer (AT), Pavle Dinulovi\u0107 (RS), Umut Kose (TR), Rohan Sachdeva (IN)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><br><em>Maglena komora<\/em> je detektor \u010destica koji nam omogu\u0107ava da golim okom direktno posmatramo zra\u010denje, uklju\u010duju\u0107i kosmi\u010dke mione, \u0161to omogu\u0107ava kreiranje umetni\u010dke instalacije koja svaki detektovani mion u realnom vremenu pretvara u vizuelni trag i odgovaraju\u0107i zvuk.<\/p>\n\n\n\n<p>I jedan po jedan, oni dolaze i prolaze. Onog \u010dasa kada joj svedo\u010dite, svaka od ovih \u010destica kosmi\u010dkih zraka ve\u0107 je blizu svog kratkotrajnog i izvesnog kraja, dok slede\u0107a \u010deka odmah iza ugla. A svaka \u010destica, u svom kratkom postojanju, utelovljuje suprotne principe istovremenog bivanja i nestajanja \u2013 pri\u010du o \u017eelji da se ostane nepromenjen i porivu da se krene dalje.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali, u toj ve\u010ditoj kosmi\u010dkoj ambivalenciji lepota se pronalazi ne samo u poku\u0161aju da se \u017eivot zaustavi u jednoj ta\u010dki, ve\u0107 i u nadi da svako prola\u017eenje donosi neko drugo, nemirno i prolazno bi\u0107e, mo\u017eda smislenije i dublje od prethodnog &#8211; i iskreno uva\u017eavanje onoga \u0161to je bilo, ma koliko kratko trajalo.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dr Juri Tanaka<\/strong> je gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Univerzitetu umetnosti Kjoto Siti i u CERN-u, kao i istra\u017eiva\u010dica \u2013 savetnica u Istra\u017eiva\u010dkom institutu Tojota konpon. Sa ciljem da razotkrije skrivenu lepotu i estetiku svemira, bavi se istra\u017eivanjem zasnovanim na praksi kroz interdisciplinarnu saradnju, naro\u010dito izme\u0111u umetnosti i fizike. Njeni projekti naj\u010de\u0161\u0107e se nalaze u javnim prostorima ili na festivalima umetnosti i nauke.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Akitaka Ariga<\/strong> je fizi\u010dar elementarnih \u010destica na Univerzitetu u Bernu i Univerzitetu \u010ciba. Radi na fizici neutrina u okviru eksperimenta FASER u CERN-u. Nosilac je ERC Consolidator granta.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Umut Kose<\/strong> je eksperimentalni fizi\u010dar specijalizovan za fiziku neutrina i tehnologije detektora \u010destica. Od 2022. godine je vi\u0161i nau\u010dnik na ETH Cirih a istra\u017eivanja sprovodi u CERN-u. U\u010destvuje u eksperimentima FASER i Hyper-Kamiokande, koji su u samom vrhu istra\u017eivanja neutrina. Pored toga sara\u0111uje sa umetnicima, integri\u0161u\u0107i umetnost, nauku i tehnologiju kako bi podstakao jedinstveni spoj kreativnosti i nau\u010dnog istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kris Brukmajer <\/strong>je studirao komunikacije, politiku i istoriju na Univerzitetu u Be\u010du. Sertifikovani je istra\u017eiva\u010d tr\u017ei\u0161ta i javnog mnjenja. Zvu\u010dni i performans umetnik, koji proizvodi elektronsku muziku pod imenom raum.null za izdava\u010dku ku\u0107u Belgrade dubs iz Beograda. \u010cesto je nastupao na Festivalu Ars elektronikau, kao i na Connected Ink-u u saradnji sa Wacom Co., Ltd. Zaposlen je u Ars elektronici u Lincu. Ovo je njegovo drugo u\u010de\u0161\u0107e na art+science festivalu, nakon izdanja 2017. godine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pavle Dinulovi\u0107<\/strong> je dizajner zvuka i muzike iz Beograda, specijalizovan za oblasti interaktivne i performativne umetnosti. Vanredni je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i rukovodilac Laboratorije za interaktivne umetnosti. Izlagao je na manifestacijama kao \u0161to su Festival Ars elektronika, Venecijansko bijenale, Pra\u0161ko kvadrijenale i Connected Ink u Tokiju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Rohan Sachdeva<\/strong><mark style=\"background-color:rgba(0, 0, 0, 0)\" class=\"has-inline-color has-black-color\"> <\/mark>je studirao Menad\u017ement me\u0111unarodnog dizajna na Univerzitetu Alto u Finskoj. Zaljubljenik je u tehno-estetske detalje i preno\u0161enje emocionalnog izraza kroz opipljive objekte. Kao zagovornik ideje da umetnost i kreativnost pripadaju svima, u svom radu nastoji da ru\u0161i barijere izme\u0111u profesionalnih disciplina i podsti\u010de saradnju. Trenutno radi na poslovima u oblasti dizajna i umetnosti u Helsinkiju, Finska.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>CREDITS<\/strong>:<br>Projekat Transient je dobio podr\u0161ku slede\u0107ih organizacija: Toshiaki Ogasawara Memorial Foundation, Nomura Foundation i JSPS KAKENHI<\/p>\n\n\n\n<p>Projekat Transient je koristio FMOD studio kompanije Firelight Technologies Pty Ltd., i koristi Unreal\u00aeEngine. Unreal\u00ae je registrovani \u017eig kompanije Epic Games, Inc. u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i drugde. Unreal\u00ae Engine, \u00a9 1998\u20132025, Epic Games, Inc. Sva prava zadr\u017eana.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autori: Juri Tanaka (JP), Akitaka Ariga (JP), Kris Brukmajer (AT), Pavle Dinulovi\u0107 (RS), Umut Kose (TR), Rohan Sachdeva (IN) Maglena komora je detektor \u010destica koji nam omogu\u0107ava da golim okom direktno posmatramo zra\u010denje, uklju\u010duju\u0107i kosmi\u010dke mione, \u0161to omogu\u0107ava kreiranje umetni\u010dke instalacije koja svaki detektovani mion u realnom vremenu pretvara u vizuelni trag i odgovaraju\u0107i zvuk. [&hellip;]<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":4918,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[349],"tags":[],"class_list":["post-4915","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-as2025"],"acf":[],"featured_image_src":"https:\/\/artandscience.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Transient@-vog.photo_-scaled.jpg","author_info":{"display_name":"Ivana Smolovic","author_link":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/author\/ismolovic\/"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4915","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4915"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4915\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4978,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4915\/revisions\/4978"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4918"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/artandscience.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}