Anatomija AI sistema | Vladan Joler, Kejt Kroford

Anatomiju AI sistema čine velika mapa i esej koji istražuje ljudski rad, podatke i planetarne resurse potrebne za proizvodnju i rad jednog primerka uređaja amazon eho. Detaljni, uvećani prikaz na dijagramu kombinuje i vizualizuje tri centralna ekstraktivna procesa potrebna za pokretanje velikog sistema veštačke inteligencije: materijalne resurse, ljudski rad i podatke. Mapa i esej razmatraju ova tri elementa kroz vreme – predstavljene kao vizuelni opis rođenja, života i smrti jedne jedinice amazona eho.

U ovom trenutku 21. veka vidimo novi oblik ekstraktivizma koji je u toku: onaj koji seže do najudaljenijih delova biosfere i najdubljih slojeva ljudskog kognitivnog i afektivnog bića. Mnoge pretpostavke o ljudskom životu koje prave sistemi mašinskog učenja su svedene, normativne i opterećene greškama. Ipak, oni upisuju i ugrađuju te pretpostavke u novi svet, gde će imati sve veću ulogu u distribuciji mogućnosti, bogatstva i znanja.

Dr Vladan Joler je profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i osnivač SHARE fondacije. Vodi SHARE Lab, koji se bavi tehničkim i društvenim aspektima algoritamske transparentnosti, digitalne eksploatacije rada, nevidljivih infrastruktura i tehnoloških crnih kutija.

Kejt Kraford je vodeća naučnica društvenih i političkih implikacija veštačke inteligencije. Tokom svoje 20-godišnje karijere, njen rad se fokusirao na razumevanje velikih sistema podataka, mašinskog učenja i veštačke inteligencije u širim kontekstima istorije, politike, rada i životne sredine. Kejt je savetovala kreatore politike u Ujedinjenim nacijama, Saveznoj trgovinskoj komisiji, Evropskom parlamentu i Beloj kući.

Related post

VRT P.T.I.C.H – Visions of Rapid Transformations: Perception Through Immersive Cinematic Hyperreality is a VR installation by Žiga Pavlovič that explores...

Zenica mog oka 1974 is an immersive new media art installation that explores the history and influence of the tallest chimney...

„Cilj našeg pristupa je da se polje kulture dominantno vizuelnog opažanja usmeri prema otvorenijim interdisciplinarnim saznajno-kreativnim postupcima u kojima je...

„Rilkeova definicija lepote relevantna je za iskustvo istraživanja i stvaranja iz ruševina: ’Jer šta je lepota ako ne sam početak...

EN