Poseta površinskim kopovima lignita Kolubara

Iz najvećeg ugljenokopa na Balkanu već decenijama crpu se rezerve uglja koje pokrivaju veliki deo energentskih potreba Srbije. Po zatvaranju eksploatacionih polja primenjivane su mere rekultivacije. Učinci tih mera su odgajene guste šume, voćnjaci i polja, ili čak nove reljefne formacije i regulisani rečni tokovi. Svi ovi jedinstveni prizori delovanja na pejzaž mogu se posmatrati sa postavljenih vidikovaca.

U sklopu grupne vođene ture, proteklog vikenda, u okviru pratećeg progama izložbe Mogućnosti predela, tridesetak ljudi iz različitih oblasti kulture, nauke i umetnosti, obišli su rasadnik i rekultivisanu šumu, spontano regenerisan pejzaž napuštenog kopa, izmešteno groblje, sa zadržavanjem u amfiteatru iznad protočnog jezera Kolubare u aktivnom delu kopova.

U vođenoj turi učestvovali: inž. Branislav Pajić, arheolog Tijana Ivković (EPS Ogranak Kolubara), pejzažni arhitekta Jelena Pažin i inž. Branka Bošković (Šumski rasadnik Baroševac), uz moderaciju Milene Putnik.

Related post

Tokom maja i juna 2025. godine, tri grada – Beograd, Rijeka i Trbovlje – postaju domaćini izložbi koje na savremen...

„Hartera je živi organizam u kojem se segmenti ljudskog djelovanja i djelovanja prirode međusobno prepliću, stvarajući jedistveni oblik društva u...

Industrijsko nasleđe kroz art&science naočare Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci13.06.2025. Konferencija Industrijsko nasleđe kroz art&science naočare predstavlja jednodnevni događaj koji...

„Termocentrala ’Snaga i svetlost’ je za mene prostor tišine koji nosi tragove nekadašnje industrijske moći, ali i primer mesta koje,...

SR