U procesu istraživanja koristim kolonije ljudskih ćelija sa različitim mutacijama. Tehnikom molekularnog inženjeringa modifikujem ćelije uz pomoć korala koji rastu na dnu Pacifika i sjaje u mraku kada sunčevi UV zraci dotaknu vodu. Transferom DNK iz korala, ljudske ćelije, koje počinju da sjaje u mraku, omogućavaju mi da snimam njihovo ponašanje laserskim mikroskopom. Kao ulični fotograf, vrebam napeti momenat i kreiram kompoziciju. Uškljocam mikrofotografiju koju koristim kao preliminarnu opservaciju za dizajniranje naučne studije. Sloj po sloj, racionalni eksperiment i intuicija se prepliću. Studiju završavam analiziranjem i klasifikovanjem terabajta slika uz pomoć veštačke inteligencije, i pretvaram slike u korisne brojeve. Najupečatljivije slike spašavam iz laboratorije i postavljam ih na pijedestal umetničkog objekta.“

Biografija:
Dr Bojana Gligorijević je diplomirani hemičar sa PMF-a, sa doktoratom iz biofizike na Univerzitetu Džordžtaun, u Vašingtonu. Na njujorškom institutu „Albert Ajnštajn“ razvila je metode za snimanje ćelija kancera u realnom vremenu i izračunavanje verovatnoće za metastazu na osnovu snimaka. Danas je vanredni profesor na katedri za Bioinženjering na Univerzitetu Templ, u Filadelfiji , gde je na čelu šestočlane grupe istraživača.
Iza kulisa
Svakodnevica u Gligorijević labu sadrži nekoliko sati foto sesija ili micro-shoots, tokom kojih Bojana dejstvuje kao direktor snimanja i mikrografije. U sobi sa strogo kontrolisanim pritiskom, temperaturom i protokom vazduha, na postolju koje otklanja visoko frekventne vibracije, nalazi se multimodalni mikroskop. Ispod postolja smešteni su laseri koji emituju nekoliko talasnih dužina, i svaki od njih koristi kao izvor svetlosti za jednu od boja na mikrografijama. Da bi laserska svetlost bila fokusirana tačno na objektiv mikroskopa, neophodno je nedeljno centrirati optičke elemente, kao sto su ogledala i filteri, i korigovati mala pomeranja izazvana vibracijama ili promenama temperature. Najzad, naštelovani mikroskop koristi se za snimanje mikrografija i mikrovidea živih ćelija koje putuju uz vlakna kolagena ka krvnim sudovima, gde svaka od komponenti ima fluorescentnu boju: na primer, vlakna kolagena su ljubičasta, krvni sudovi crveni, ćelije su plave.

