U Srbiji se na dnevnom nivou baci 2.000.000 kg hrane, dok 446.000 ljudi ne može da zadovolji osnovne životne potrebe, zaključeno je na radionici organizovanoj u Kulturnoj stanici Svilara, u Novom Sadu
U Kulturnoj stanici Svilara u Novom Sadu, u sredu, 13. aprila, održana je treća po redu radionica u okviru projekta EkOtisak, čija tema su bili hrana, prehrambene navike i klimatske promene.
Tokom tri i po sata aktivnog, kolaborativnog rada, publika i stručnjaci pozvani da se uključe u diskusiju i interaktivni deo programa bavili su se pitanjima ugljeničkog otiska prehrambene industrije, uticajem klimatskih promena na proizvodnju hrane, navikama građana u ishrani i rešenjima kako smanjiti prehrambeni otpad. Radionicu su vodili dr Jasna Mastilović sa Instituta za prehrambene tehnologije iz Novog Sada, zajedno sa svojim timom, i Željko Mitkovski, menadžer projekta Spasimo hranu Fondacije Ana i Vlade Divac.
„Danas samo razgovarali o uticaju ishrane na klimatske promene, odnosno o odnosu ishrane i klimatskih promena. Razgovarali smo i o tome kako naša ishrana utiče na klimatske promene, odnosno koliko se kroz lanac ishrane stvara gasova staklene bašte i koliki ugljenični otisak ostaje, odnosno koliko doprinosimo globalnom zagrevanju i generalno klimatskim promenama. Osvrnuli smo se na sve efekte klimatskih promena, posebno na one u poljoprivredi i proizvodnji hrane sa različitih aspekata – onih koji se tiču smanjenja prinosa različitih kultura kroz efekte klimatskih promena, kao i promenama u ekosistemu koji doprinosi razvoju štetnih organizama koji smanjuju prinose i utiču na bezbednost i kvalitet poljoprivrednih proizvoda“, napominje dr Jasna Mastilović.
![](https://artandscience.rs/novi/wp-content/uploads/2023/10/Radionica-o-ishrani-i-klimatskim-promenama-foto-Vladimir-Janic-05-1024x683.jpg)
„U radionici smo sa prisutnim građanima sagledali kako možemo smanjiti naš ugljenični otisak kao pojedinci, kroz promenu navika u ishrani, i izračunali ugljenični otisak prosečnog obroka koji smo konzumirali u toku dana. Pričali smo o svojim navikama i prodiskutovali kako možemo kroz promenu navika u ishrani generalno uticati da ugljenični otisak bude manji. Važna tema bilo je bacanje otpada od hrane, bez obzira da li je to otpad koji bacamo kao pojedinci u domaćinstvu ili je reč o otpadu koji nastaje u lancu proizvodnje hrane, jer kroz smanjenje otpada možemo kao pojedinci (potrošači) dopineti tome da se uspore klimatske promene koje nas sve vrlo zabrinjavaju,“ naglašava dr Jasna Mastilović.
![](https://artandscience.rs/novi/wp-content/uploads/2023/10/Radionica-o-ishrani-i-klimatskim-promenama-foto-Vladimir-Janic-03-1024x683.jpg)
Na radionici je bilo razgovora i o zakonskom okviru oporezivanja donacija hrane i o sistemskim pokušajima da viškovi hrane završe kod onih kojima su najpotrebniji. Za sam kraj je osmišljen niz zadataka posvećenih prehrambenom otpadu i onome što mi kao pojedinci možemo da uradimo na tom putu.
![](https://artandscience.rs/novi/wp-content/uploads/2023/10/Radionica-o-ishrani-i-klimatskim-promenama-foto-Vladimir-Janic-10-1024x683.jpg)
„Usklađivanjem propisa za doniranje hrane sa smernicama Evropske unije i ukidanjem PDV-a na donacije hrane, one bi se u Srbiji uvećale za 160 miliona dinara godišnje, što bi značajno doprinelo smanjenju ugljeničkog otiska i borbi protiv siromaštva. Prema procenama, u Srbiji se na dnevnom nivou baci 2.000.000 kg hrane, dok 446.000 ljudi ne može da zadovolji osnovne životne potrebe. Zato je zadatak svakoga od nas da brinemo o hrani i brinemo jedni od drugima“, poručio je Željko Mitkovski, menadžer projekta u Fondaciji Ana i Vlade Divac predstavljajući rezultate kampanje „Spasimo hranu, spasimo humanost“ i Nacionalnog dana davanja kroz koje je prikupljeno 70 tona hrane za najugroženije.
![](https://artandscience.rs/novi/wp-content/uploads/2023/10/Radionica-o-ishrani-i-klimatskim-promenama-foto-Vladimir-Janic-09-1024x683.jpg)
Ovom prilikom predstavljen je mobilni EkOtisak punkt osmišljen sa ciljem da vizuelno oslika i zabeleži odgovore građana na neke od pitanja u vezi za navikama pojedinaca kada je reč o klimatskim promenama. Ispred Kulturne stanice Svilara, građani su imali prilike da kroz popunjavanje ankete osveste svoje svakodnevne navike i načine na koje se one reflektuju na ugljenični otisak, kao svojevrsni trag koji svako od nas ostavlja na planeti. Na koji način građani koriste aparate u domacinstvu, da li su štedljivi kada je reč o količini hrane koju konzumiraju? Ovo su samo neka od pitanja na koja su građani mogli da odgovore.