Poseta površinskim kopovima lignita Kolubara

Iz najvećeg ugljenokopa na Balkanu već decenijama crpu se rezerve uglja koje pokrivaju veliki deo energentskih potreba Srbije. Po zatvaranju eksploatacionih polja primenjivane su mere rekultivacije. Učinci tih mera su odgajene guste šume, voćnjaci i polja, ili čak nove reljefne formacije i regulisani rečni tokovi. Svi ovi jedinstveni prizori delovanja na pejzaž mogu se posmatrati sa postavljenih vidikovaca.

U sklopu grupne vođene ture, proteklog vikenda, u okviru pratećeg progama izložbe Mogućnosti predela, tridesetak ljudi iz različitih oblasti kulture, nauke i umetnosti, obišli su rasadnik i rekultivisanu šumu, spontano regenerisan pejzaž napuštenog kopa, izmešteno groblje, sa zadržavanjem u amfiteatru iznad protočnog jezera Kolubare u aktivnom delu kopova.

U vođenoj turi učestvovali: inž. Branislav Pajić, arheolog Tijana Ivković (EPS Ogranak Kolubara), pejzažni arhitekta Jelena Pažin i inž. Branka Bošković (Šumski rasadnik Baroševac), uz moderaciju Milene Putnik.

Related post

Galaksija KIKK, zajedno sa partnerima TRAKK Creative Hub, Astronomskom opservatorijom Univerziteta u Namuru i Kulturnim centrom Delta, pokreće umetničko-naučnu rezidenciju...

Galaksija KIKK, u saradnji sa Kreativnim čvorištem TRAKK i Kulturnim centrom CCN/Namur, raspisuje konkurs za umetničku rezidenciju sa temom Ecological...

Globalna mreža muzeja vode (VAMU-NET), kao jedan od partnera evropskog projekta SOIL TRIBES – Glocal Ecosystems Restoring Soil – Values,...

„Umetnost je može da na svoj specifičan estetski način obradi neke probleme ili potencijalne izazove i suoči javnost sa njima....

SR