Izabran rad za produkciju u okviru Otvorenog poziva Promene pokreću promene

U okviru Otvorenog poziva, od ukupno 81 pristiglih prijava izabran je rad koji će Centar za promociju nauke producirati u okviru ovogodišnjeg art+science programa

Nakon završetka Otvorenog poziva Promene pokreću promene Centra za promociju nauke, žiri je jednoglasno doneo odluku da projekat Puna crta prekinuta crta: budućnost liminalnih predela, autorskog tima koji čine Milena Putnik, Nemanja Lađić, Suzana Gavrilović i Milovan Milenković, bude izabran za razvoj i produkciju u okviru programa art+science u 2023. godini.

Kako stoji u odluci žirija, rad Puna crta prekinuta crta: budućnost liminalnih predela predstavio je najjasniji model saradnje umetnika i naučnika, a autorski tim je pokazao otvorenost za nove ideje i za uključivanje stručnjaka iz drugih oblasti. Ovaj predlog je najdirektnije odgovorio na temu Otvorenog poziva: Promene pokreću promene. Pitanja sa kojima nas ovaj rad suočava tiču se različitih vidova eksploatacije prirodnih resursa i promenama koje one izazivaju, a svojim umetničko-istraživačkim delovanjem ukazaće na značajne i aktuelne ekološke i društvene teme, u globalnom i u lokalnom kontekstu.

Uži izbor radova

Na Otvoreni poziv za predloge istraživačko-umetničkih projekata Centra za promociju nauke, koji je raspisan 20. januara i trajao je do 24. februara 2023. godine, pristiglo je ukupno 81 prijava. Po mišljenju žirija, istaklo se 16 prijava koje su ispunile sve tražene kriterijume i odgovorile temi poziva, a pored pobedničkog rada, u najuži izbor ušlo je još pet predloga:

  • Spaceman, Nataša Todorović i Aleksandra Stratimirović;
  • NEUROART, Marija Stojnić;
  • Otvaranje vitrina, Sanja Ćopić, Dimitrije Marković i Maša Bogojević;
  • Parley about the weather – AIM powered by Memoduct, Violeta Vojvodić Balaž i Eduard Balaž;
  • Aptiv sindrom, Danilo Prnjat.

 O radu Puna crta prekinuta crta

Odabrani projekat u fokus stavlja pejzaž kao mesto koje formiraju prirodni procesi i delovanje čoveka, a istraživanje ima za cilj da pokaže trenutno stanje određenog pejzaža i njegovu moguću transformaciju. Namera projekta je da, koristeći dobijene podatke i imaginaciju, pokuša da razradi moguće scenarije budućnosti, uzimajući u obzir prostor, vreme i procese koji oblikuju jedno mesto.

Aktivnosti tokom razvoja projekta i predstavljanje rada na art+science 2023 izložbi obuhvatiće posete lokalitetima, beleženje stanja i promena, ekoloških parametara, prikupljanje i analizu podataka. Na osnovu rezultata interdisciplinarnih istraživanja biće napravljen digitalni model – mogućih i/ili imaginarnih scenarija razvoja koji će biti predstavljen u vidu projekcije na izložbi. Planirani su i prateći programi u vidu šetnji i interakcija sa publikom, vođenih tura i razgovora.

Biografije autora izabranog rada

Milena Putnik (1976) je posle studija slikarstva na FLU u Beogradu doktorirala u oblasti višemedijske umetnosti na Univerzitetu umetnosti. Bavila se temom transformacije pejzaža koristeći medije slikarstva, kolaža, organizovane šetnje i posete vidikovcima, i privremene prostorne intervencije, kao u nedavnom projektu umetničke saradnje Međuprostor u gradovima Srbije (2019-2021). Radi na Odseku za pejzažnu arhitekturu Šumarskog fakulteta, gde ima priliku da razvija koncepte vezane za vizuelna i umetnička istraživanja prostora u saradnji sa kolegama iz srodnih disciplina.

Nemanja Lađić (1984) je posle vajarstva na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu studirao transmedijske umetnosti u Briselu na Sint Lukas univerzitetu. U video instalacijama koristi arhive sopstvenih snimaka, gde komponovanjem elemenata u šire ambijentalne celine istražuje uticaj savremenih sredstava komunikacije na procese opažanja i sećanja. Skorašnje izložbe: Sigurna distanca (Salon MSUB, 2022), Points of View (Kunsthalle Merano, 2022), Grad i građani (Rijeka, 2019), Bit Rot (Haselt, 2018), Prošireni predeo (KCB, 2017), Prostori odstupanja (Salon MSUB, 2015) i druge.

Suzana Gavrilović (1985) radi na Šumarskom fakultetu, gde je posle osnovnih studija pejzažne arhitekture i doktorirala 2021. godine sa radom „Integracija vizuelne i ekološke procene predela za potrebe planiranja prostornog razvoja Srbije“. Oblasti interesovanja su joj planiranje predela i predeona ekologija, geodizajn i estetika pejzaža. Napisala je više od 15 naučnih radova samostalno ili u saradnji sa kolegama, od čega su tri rada u časopisima kategorije SCI liste. Učestvovala je na više međunarodnih radionica, seminara i izložbi u oblasti pejzažne arhitekture.

Milovan Milenković (1984) je završio studije pejzažne arhitekture na Šumarskom fakultetu u Beogradu. Bio je dugogodišnji fotograf, a kasnije i urednik fotografije u nedeljniku Vreme. Član je kolektiva Belgrade Raw od 2009. sa kojim promoviše alternativni pogled na grad kroz fotografiju, i suosnivač kolektiva Kamerades (član od 2011. do 2018) gde je praktikovao pristup vizuelne naracije baveći se dnevnim i društvenim temama. Sa oba kolektiva je aktivno izlagao u zemlji i internacionalno. Skorašnji projekti fotografskih istraživanja dostupni su na veb adresama yugo.today i praguementes.com.

EUropean Digital Deal

Javni poziv i produkcija rada Puna crta prekinuta crta deo su aktivnosti u okviru međunarodnog projekta EU Digital Deal.

Kao velika saradnja Programa Kreativna Evropa, EUDigitalDeal dolazi kao treći projekat u nizu nakon Evropske mreže digitalne umetnosti i nauke (2014-17) i Evropske laboratorije veštačke inteligencije (2018-21). Konzorcijum raznovrsnih i komplementarnih organizacija sačinjava 13 partnera iz 11 zemalja, na čelu sa Ars elektronikom iz Linca, globalnim središtem spajanja i povezivanja umetnosti, nauke i novih tehnologija. U tri godine projekta, konzorcijum će razmatrati kako ubrzani procesi digitalne transformacije i upotrebe naprednih tehnologija, poput veštačke inteligencije, mašinskog učenja, blokčejna i algoritamske obrade podataka, utiču na evropsko društvo i osnove demokratskog sistema, vrednosti i integriteta.

Related post

„Kretanje u otvorenom polju znanja – u najširem smislu – otvara prostor diskusije, pa tako i mi, posredstvom umetnosti, pokušavamo...

„Ono što me zanima nije samo fizička sudbina Hartere, nego i širi mehanizam kojim povijest discipliniramo, katalogiziramo i transformiramo u...

Udruženje za zaštitu prirode MACHAON INTERNATIONAL i ukrajinsko-slovački HUB raspisali su otvoren poziv za umetnike koji žele da učestvuju u...

Rad Breathing, multidisciplinarnog umetnika Arnoa Lafon iz Liona, izabran je kao pobednički na drugom otvorenom pozivu Climateurope2  pod nazivom Kroz...

SR