O Projektu

Beograd (Srbija), Rijeka (Hrvatska) i Trbovlje (Slovenija) sa svojom raznolikošću ekonomskih, kulturnih i naučnih slojeva, predstavljaju okosnicu savremene priče o industrijskom nasleđu regiona. Kroz jezik umetnosti, a u sprezi sa naučnim istraživanjima i novim medijima i tehnologijama, FASIH projekat nastoji da, uz korišćenje inovativnih digitalnih alata, poveže savremene modele revalorizacije i revitalizacije industrijskog nasleđa ova tri grada sa temama održivosti, zaštite životne sredine i ubrzanog tehnološkog razvoja. Cilj je promociju vrednosti kulturnog, naučnog i industrijskog nasleđa, značajnog za nove generacije korisnika kulturno-umetničkih sadržaja, ali i za savremenike doba u kojem su nastajali industrijski kompleksi i sa njima povezani kulturološki, sociološki, privredni i demografski tokovi. 

U periodu 2023–2025. godine, šest partnerskih organizacija iz tri zemlje regiona sarađivaće u interdisciplinarnom umetničko-naučnom istraživanju industrijskog i kulturnog nasleđa kroz otkrivanje, istraživanje i vrednovanje onih arhitektonskih dostignuća i nematerijalnih procesa koji su obeležili modernu istoriju pomenuta tri grada. 

„Projekat je usmeren na industrijsko nasleđe kao jedan od važnih segmenata naučnih, tehnoloških i društvenih odnosa, ali i kao simbol modernizma i napretka. U interdisciplinarnom kontekstu omeđenom geografski na našu regiju, a hronološki na period kasnog 19. i prve polovine 20. veka, partneri na projektu će pokušati da razviju jedinstvenu metodologiju usmerenu na transponovanje industrijskog nasleđa, i otkrivanje i prikazivanje prikrivenih, zatomljenih ili zagubljenih slojeva i sadržaja“, Dobrivoje Lale Erić, rukovodilac projekta FASIH. 

Za najnovije vesti i više informacija pratite FASIH stranicu i društvene mreže CPN-a. 

Kontakt: Dobrivoje Lale Erić – dleric@cpn.rs

Vesti

Aktivnosti

Tokom dve i po godine trajanja projekta, ova regionalna saradnja će iznedriti:

– Sopstvenu metodologiju za istraživanje industrijskog nasleđa.

– Dva izveštaja – jedan o stanju industrijskog nasleđa u tri grada, i drugi o naučnim dostignućima i održivosti.

– Seriju treninga i radionica – pilot radionica u okviru festivala Speculum Artium u Trbovlju, i po dva lokalna treninga u svakom gradu.

– Devet interdisciplinarnih produkcija – po dve koje organizuju CPN, DDT, APURI, MNT i jedna zajednička UNIRI-ja i NHMR-a.

– Tri izložbe tokom prve polovine 2025. godine (po jedna u svakom gradu).

– Kataloge izložbi i produkcija.

– Veliku završnu konferenciju u Rijeci sredinom 2025. godine. U ovoj sekciji možete preuzeti FASIH sadržaj klikom na naziv materijala. Prvi materijali za preuzimanje biće dostupni u julu 2023.

Industrijsko nasleđe

Beograd – Termoelektrana „Snaga i svetlost“ 

Kompleks termoelektrane Snaga i svetlost izgrađen je između 1930. i 1932. godine na desnoj obali reke Dunav. Lokacija je izabrana prvenstveno zbog velike količine vode neophodne za proces hlađenja i mogućnosti transporta uglja vodom. Njena izgradnja poverena je švajcarskom društvu za elektrifikaciju i saobraćaj iz Bazela, koje je 1929. godine dobilo koncesiju za snabdevanje Beograda električnom energijom na period od 25 godina. U vreme izgradnje bila je najveća zgrada ove vrste u Beogradu. Arhitektura objekta, kao i čitavog kompleksa, odražava modernističke koncepte, aktuelne u evropskoj građevinskoj praksi međuratnog perioda. Izgradnjom elektrane i lake elektrane prvi put je puštena u upotrebu niskonaponska distributivna mreža za napajanje naizmeničnom strujom. Kao najveći objekat te vrste u Beogradu između dva svetska rata, imao je presudnu ulogu za formiranje elektroenergetskog sistema grada i doprineo je njegovom značajnom unapređenju. Zbog svojih kulturno-istorijskih i arhitektonsko-urbanističkih vrednosti zauzima značajno mesto u privrednoj, tehničkoj, društvenoj i arhitektonskoj prošlosti Beograda.


Rijeka – Tvornica papira „Hartera“

Industrijska baština Rijeke najveća je ostavština razdoblja Habsburške monarhije i Austro-Ugarske, čiji je Rijeka sastavni dio bila od 1868. do 1918. Tvornica papira Hartera predmet je istraživanja i umjetničke interpretacije u okviru projekta FASIH zbog svog arhitektonskog, tehničkog, znanstvenog, ali i masovnog proizvodnog doprinosa u vrijeme funkcioniranja. Djelovanje i proizvodno funkcioniranje Hartere trajalo je u kontinuitetu od 1821. do 2005. kada odlazi u stečaj. Današnje stanje Tvornice papira Hartera izrazito je loše: riječki primjer industrijske baštine, dakle, u središte istraživanja stavlja primjer industrijske arhitektonske točke kojoj je potrebna hitna intervencija. Tehničko-znanstvena dostignuća kompleksa su višestruka, od pogona na vodeni mlin do sustava akvadukta za sprječavanje poplava. Kompleks se širi i nadograđuje kroz vrijeme, što ujedno pretpostavlja i potencijalnu obradu više zasebnih hala kao pojedinačnih arhitektonskih ostvarenja sa adekvatnom povjesničarsko-umjetničkom evaluacijom i valorizacijom. Kompleks je smješten u kanjonu, uz rijeku Rječinu, egzistirajući unutar prirodnog okruženja, što je područje istraživanja Prirodoslovnog muzeja.


Trbovlje – Thermal Power Plant „Trbovlje“

Struja je u Trbovlje, zbog funkcionisanja rudnika, stigla mnogo ranije nego u mnogo veće gradove. Višak energije rudarske elektrane, koja se prvobitno nalazila u samoj trboveljskoj kotlini, rano je iskorišćen za osvetljenje puteva, tako da je Trbovlje bilo osvetljeno strujom čak i pre Ljubljane. Kasnije je uz Savu, pored nove rudničke separacije, izgrađena veća elektrana, a sedamdesetih godina prošlog veka još moćniji novi blok, nazvan TET2. U početku je imao dimnjak od svega 70 metara, koji nije bio u stanju da ukloni dim i čađ iz doline, pa je zamenjen novim dimnjakom visokim 360 metara, najvišom zgradom u Sloveniji i najvišim dimnjakom u Evropi. Dimnjak i danas stoji i predstavlja jedan od najmonumentalnijih spomenika industrijalizacija u regionu.


Partneri

Podrška

Program Evropske unije Kreativna Evropa podržava u aktivnosti koje razvijaju kulturnu raznolikost i odgovaraju potrebama i izazovima kulturnog i kreativnog sektora. Glavni ciljevi programa su da štiti konkurentnost i ekonomski potencijal kulturnog i kreativnog sektora, posebno audio-vizuelnog sektora. Novi pristup programa će doprineti oporavku ovih sektora, podržavajući njihove napore da postanu inkluzivniji, digitalniji i održiviji u okruženju.

Program Evropske unije Kreativna Evropa podržava u aktivnosti koje razvijaju kulturnu raznolikost i odgovaraju potrebama i izazovima kulturnog i kreativnog sektora. Glavni ciljevi programa su da štiti konkurentnost i ekonomski potencijal kulturnog i kreativnog sektora, posebno audio-vizuelnog sektora. Novi pristup programa će doprineti oporavku ovih sektora, podržavajući njihove napore da postanu inkluzivniji, digitalniji i održiviji u okruženju.

SR