Od 23. februara do 16. marta, posetioci Centra za promociju nauke imaće priliku da učestvuju u serijama otvorenih dijaloga koji pokreću pitanja: +Kako nas tehnologija oblikuje? +Na koji način jezik podražava binarnost? + Da li su prostori drugosti mogući sa novim interfejsima? + Šta se dešava sa telom URL, IRL & AFK? + Gde je mesto umetnosti? +Koji su to prostori umetničkog dešavanja i gde izlagati? Ova pitanja iniciraju odnose
Ознака: izložba

Predstavljanje kataloga, 20. decembra 2022. u 13 sati na Akademiji primijenjenih umjetnosti, Slavka Krautzeka 83, Rijeka, u prostoru galerije. Katalog Video dokumentacija na YouTube kanalu Krizom COVID-19 mnogi su procesi povezani s razvojem i uporabom digitalne tehnologije postali vidljivi i široko primjenjivi u praksi. Fokus društvenih događaja, uključujući obrazovanje i umjetnost, prebacuje se na digitalni prostor. Ciljevi tečaja su podizanje svijesti i istraživanje isprepletanja umjetničkog i znanstvenog, javnog i privatnog, fenomena dezinformacija,

Aerosonar je prostorna audio instalacija koja zagađenje vazduha prikazuje u izložbenom prostoru kroz muzičku kompoziciju. Samim prisustvom posetilaca u prostoru instalacije i promenama uslova menja se i muzička kompozicija, čime oni postaju svesni tog uticaja. Greek /āero/ “vazduh”Latin /sono/ “govoriti”, “emitovati zvuk” Muzička kompozicija nastaje sonifikacijom podataka o zagađenju vazduha u Novom Sadu, tako što svakom odabranom parametru zagađenja vazduha odgovara određeni zvuk. Uticaj posetioca se beleži senzorima za pokret

Nȏskop je kartografija granica veštačke inteligencije, nastala sa namerom da isprovocira kako polje kompjuterskih nauka tako i polje humanistike. Mapa je uvek delimična perspektiva, način da se pokrene rasprava. Shodno tome, ova mapa je manifest AI disidenata. Njena osnovna svrha je da dovede u pitanje mistifikaciju veštačke inteligencije. Svrha Nȏskop mape je sekularizacija AI-ja sa ideološkog statusa “inteligentne mašine” na status instrumenta znanja. Razumnije je shvatati mašinsko učenje kao instrument

Izložba Skeens španske umetnice Elise Kveste otvara se 8. septembra, u Galeriji Instituta Servantes, u Beogradu, kao uvodni događaj manifestacije art+science: svetovi veštačke inteligencije Centra za promociju nauke. Rad Elise Kveste predstavlja kritički pogled na društvene mreže i velike tehnološke korporacije, preispitujući nedostatak komunikacija, greške u sistemu, preteranu kontrolu i virtuelne odnose. Naziv izložbe predstavlja mešavinu reči ekran i koža na engleskom jeziku (engl. screen i skin), a sama postavka sadrži tkaninu dužine jedanaest metara, trikotažu i

Šesto izdanje art+science programa Centra za promociju nauke, pod sloganom „Svetovi veštačke inteligencije“, održava se od 23. septembra do 23. oktobra, u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu, galeriji Instituta Servantes i Naučnom klubu Centra za promociju nauke Manifestacija art+science će tokom septembra i oktobra publici predstaviti širok dijapazon radova nastalih kroz interdisciplinarnu saradnju umetnika, naučnika i drugih aktera, koja osvetljavaju i preispituju neke od najvažnijih tema današnjice kroz prizmu

AI/VI je pilot projekat interdisciplinarne prirode posvećen razvoju veštačke inteligencije i njenim ulogama u savremenom društvu, kreiran u vidu pervazivne mobilne igre razotkrivanja AI i pratećih problematika. Cilj je da se igrači ubace u poziciju preispitivanja ljudskog i algoritamskog načina odlučivanja i njihovih posledica u budućnosti: kako razumemo i odnosimo se prema veštačkoj inteligenciji; u kom smeru želimo da je usmeravamo, kako se transformišemo i oblikujemo zajedno u procesu njenog

Digital Prayer je pobednički rad art+science AI Lab nacionalne selekcije za 2020, realizovan u saradnji sa Matematičkim institutom Srpske akademije nauka i umetnosti, pod mentorstvom dr Miloša Milovanovića. U pitanju je umetničko-naučni koncept koji se bavi primenom jednog od postupaka kompjuterskog vida (computer vision) sa ciljem stvaranja slike, čiji vizuelni produkt podseća na pravoslavnu ikonu. Generisanjem piksela kroz postupke mašinskog učenja uspostavlja se relacija između kanona ikone i slike nastale

Još od 2014. godine, CPN kontinuirano radi na formiranju održive mreže koja okuplja naučnike i umetnike, podstiče njihovu saradnju i razvoj zajedničkih projekata. a+s+cpn selekcija rezultat je stalnog promišljanja modela povezivanja i oblika saradnje profesionalaca iz svih oblasti nauke i umetnosti. Kroz ovaj program CPN ohrabruje i podržava kolaboracije, stvaranje novih veza, pomeranje ili brisanje granica između disciplina. Ove godine fokus je bio na razvoju transdiciplinarnih projekata koji se bave

Kristinina namera da demistifikuje veštačku inteligenciju vodi nas korak bliže mistici ikone. Primenjujući statističku metodu na brojna i raznovrsna pravila koja je opredeljuju, ona potvrđuje da se ikona niukoliko na njih ne svodi već − štaviše − ona predstavljaju svojevrsnu ikonografiju podrazumevajući stvaralačko tumačenje. Odnos originala i kopije, koji je u pogledu statističkog umnožavanja bitno naglašen, odgovara porastu kauzalne nužnosti što dovodi do pada kompleksnosti i urušavanja originalnog stvaralaštva. Nadahnuće

Iz godine u godinu, širom sveta raste broj ljudi kod kojih je zabeležena neka vrsta anksioznih poremećaja. Cilj projekta Sva lica anksioznosti je da se podigne svest o ovom problemu i da se pomogne u sprečavanju stigmatizacije anksioznih poremećaja kao najčešćih mentalnih poremećaja koje prati gubitak opšte funkcionalnosti. Istraživanje anksioznosti razvija se kroz formu interaktivne audio-vizuelne instalacije, koja uključuje auditivna svedočenja ljudi koji su u svom životu osetili izraženu anksioznost.

Otkad je sveta i veka među ljudima i životinjama se neizbežno stvaraju duboke emotivne veze kad god interaguju, a odnos između naučnika i laboratorijskih životinja nije izuzetak. „Žrtve radi višeg cilja“ je najiskreniji spoj nauke i umetnosti koji upravo zato može da pokuša da dočara tešku i dirljivu simbiozu koja nastaje između naučnika i laboratorijskih životinja. Želimo da vam prikažemo taj odnos u njegovom najogoljenijem obliku, uz izuzetno poštovanje životinja

,,…Pamti me po…” predstavlja interaktivnu svetlosnu instalaciju inspirisanu istraživanjima procesa demencije. Naučni rezultati ukazuju na mogućnost da nijedno sećanje nije nepovratno izgubljeno, već zbog gubitka veza između nervnih ćelija postaje nedostupno. Rad ispituje odnos i emotivnu vezu sa ličnim sećanjima, kroz intimno iskustvo kreirano da podstakne samopromatranje i postavi pitanje koliko naš identitet zavisi od tih sećanja. Sama instalacija koristi našu potrebu da budemo zapamćeni i postanemo deo nečijih sećanja.